KUSTOSI MUZEJA MIMARA od prvih su dana svoga rada u Muzeju, kada je on još imao status muzeja u osnivanju, imali sjajnu priliku slijediti temeljni smisao svog poziva. Susreli su se sa slojevitom, prebogatom zbirkom umjetnina koja je, podijeljena na logične cjeline, omogućivala iscrpne i temeljite analize. Od samih početaka bilo je zaposleno dvanaest kustosa (tijekom godina njihov se broj mijenjao, te ih je danas zaposleno sedam). Kontinuirano čuvanje, zaštita, stručna obrada i prezentacija muzejskih predmeta, ta imanentna i temeljna zadaća muzejske struke, svoje je puno ostvarenje doživjela u radu kustoskog odjela Muzeja Mimara. Mnogi su kustosi imali uistinu jedinstvenu i dragocjenu priliku surađivati s donatorom Antom Topićem Mimarom, kojega su u razdoblju 1977. – 1982. gotovo svakodnevno susretali u uredskim prostorijama i privremenim čuvaonicama smještenima na prvom katu Muzeja za umjetnost i obrt, potom u Vili Prekrižje (tada Vila Zagorje) te u njegovu gornjogradskom domu u Basaričekovoj 24. U idućim je godinama nastavljena suradnja s prof. dr. Wiltrud Mersmann Topić, donatorovom udovicom, povjesničarkom umjetnosti, uglednom profesoricom na Salzburškom sveučilištu.
Kustosi su izradili kartoteku zbirke te otpočeli temeljitu analizu djela. Nakon izrade inventarnih knjiga, knjiga ulaska, knjiga izlaska…, slijedeći sve nove mogućnosti rada, usvojeni su novi sustavi inventariziranja građe (M++), a redovito su rađene revizije zbirke. Stalna znanstvena istraživanja, pronalaženje komparativnog materijala (za tu svrhu kustosi su organizirali stručna putovanja i uspostavljali suradnju s muzejima u Hrvatskoj i inozemstvu), otkrivanje novih podataka te objašnjavanje i isticanje svih poznatih relevantnih podataka pridonijeli su preciznom pozicioniranju pojedinog predmeta, kao i cjelovitoga muzejskog fundusa. Stoga je logično da je iz takvog rada proizašla djelatnost u kojoj su neodvojivo stopljene stručna i edukativna uloga muzeja. Kustosi su svoja istraživanja prezentirali putem izložaba iz fundusa, kataloga zbirki, deplijana i vodiča, a 44 sveska Studija Muzeja Mimara jedinstven su primjer znanstvene serije uvijek otvorene novim uradcima. U Muzeju Mimara već je 2010. zaživio projekt Mobile Guidea. Sukladno rezultatima svog rada, kustosi kroz godine stječu stručna zvanja viših kustosa i muzejskih savjetnika.
Susljedno postignutim analizama, u stalnom su muzejskom postavu tijekom godina izlagana novoobrađena djela, organizirana su predavanja o zbirci, a ona je prezentirana i putem medija kako bi se njezina jedinstvena vrijednost približila javnosti i posjetiteljima svih dobnih skupina i zanimanja. Na tragu tih mogućnosti besprijekorne prezentacije djela i što pouzdanijih zaključaka o njihovim autorima, podrijetlu, nijansama izrade i onome najvažnijemu – čuvanju svega važnog za svaki od tih predmeta za sljedeće naraštaje, skladno su se isprepleli poslovi kustoskoga i restauratorskog zvanja te je razvijana i održavana stalna suradnja među tim muzejskim djelatnicima.
Osim u navedenim projektima, kustosi Muzeja Mimara sudjelovali su u pripremama i organiziranju izložaba suvremenih hrvatskih i stranih umjetnika te velikih međunarodnih izložbenih projekata, a nerijetko su bili i nositelji autorskih rješenja koncepcija i likovnih postava gostujućih izložaba, predstavljajući muzej kao živo i pulsirajuće vrelo u kojemu se uvijek otvaraju mogućnosti susreta s najraznorodnijim oblicima ljudske kreativnosti.
Kustosi permanentno i obvezatno surađuju s odjelom za marketing i odnose s javnošću, odjelom za dokumentaciju i pedagošku djelatnost te s tehničkom i informatičkom službom Muzeja, promptno razmjenjujući i objedinjujući potrebne informacije. Svi navedeni segmenti tvore složenu strukturu uspješnosti koja je prepoznata u javnosti i nailazi na širok poticajni odjek u cijelom društvu, a dio su svakodnevne djelatnosti Muzeja Mimara i to će kontinuirano biti.
Lada Ratković Bukovčan
muzejska savjetnica